Analiza britanskih medija: Mogu li roboti popuniti globalnu radnu prazninu?
Nedavno je web stranica Financial Timesa objavila članak pod naslovom "Da spasimo svijet: roboti moraju doći brže". Autorica je Lucile Sharma. U članku se vjeruje da većini zemalja treba više robota kako bi održali vitalnost rasta u pozadini nedostatka radne snage u globalnoj ekonomiji. Cijeli tekst je izvod kako slijedi:
Ne tako davno, ljudi su još pisali i objavljivali knjige o tome kako će uspon robota dovesti do "budućnosti nezaposlenosti". Istovremeno, vlasti su predviđale da bi nadolazeća automatizacija mogla dovesti polovinu američkih poslova u opasnost.
Međutim, nedavni izvještaj o zapošljavanju iznio je još jednu prijetnju: ne da li će roboti zamijeniti radnu snagu, već da li roboti mogu stići na vrijeme kako bi spasili globalnu ekonomiju od nedostatka radne snage.
Trenutno je globalna stopa nezaposlenosti 4,5 posto, što je najniži nivo od kada je 1980. godine počeo svjetski rekord. U isto vrijeme, nedostatak radne snage u razvijenim ekonomijama, uključujući Sjedinjene Države i Britaniju, dostigao je najviši nivo u istoriji. Sjedinjene Države imaju 11,2 miliona slobodnih radnih mjesta i 5,6 miliona ljudi koji traže posao, što je najveći jaz od 1950-ih.
Milioni radnika koji su napustili posao tokom epidemije još se nisu vratili na svoja radna mjesta, što pogoršava očaj šefova.
Ovakav pritisak je dostigao bijelu vrućinu, uglavnom zbog toga što je rast radne snage počeo usporavati, dok se povećava udio starijih. Ubrzanje starenja je odgođeni rezultat društvene transformacije koja je započela prije nekoliko desetljeća: smanjio se broj djece koju su rodile žene, a napredak medicine povećao je prosječni životni vijek ljudskih bića.
U skoro 40 zemalja, uključujući najveće svjetske ekonomije, radno sposobno stanovništvo se smanjilo, dok su ranih 1980-ih samo dvije zemlje iskusile ovu situaciju. Stopa pada u Sjedinjenim Državama je sporija nego u većini zemalja, ali je opšta situacija ista.
U poređenju s drugim faktorima, smanjenje radne snage će gotovo sigurno dovesti do sporijeg ekonomskog rasta, tako da je većini zemalja potrebno više robota da bi održale vitalnost rasta.
Tehnički pesimisti i dalje upozoravaju. Rekli su da će se kako se situacija s epidemijom postepeno smirivati i dolaziti do otpuštanja ponovo pojaviti oblak krađe poslova robota i smanjenja plata. Međutim, potencijalni demografski trendovi predviđaju da će se nestašica nastaviti.
Najozbiljnije pogođene zemlje su Japan, Njemačka itd. Do 2030. godine očekuje se smanjenje radne snage za najmanje 400.000 godišnje. Nije slučajno što su se roboti pojavili u velikom broju u ovim zemljama i njihov broj i dalje raste.
Vlada se može nositi s nedostatkom radne snage na druge načine: isplatom bonusa roditeljima sa više djece, ohrabrivanjem žena da nađu posao ili se vrate na posao, dobrodošlicom imigrantima ili podizanjem starosne granice za odlazak u penziju. Međutim, svi ovi koraci mogu dovesti do otpora.
Različite reakcije koje izazivaju roboti su nejasna zabrinutost za mašine i umjetnu inteligenciju. Ova zabrinutost se uglavnom ogleda u knjigama, rijetko u protestima protiv robotske krađe mogućnosti zapošljavanja. U isto vrijeme, roboti su i dalje dolazili tiho, što je nesporno.
Kao i kod prethodnih inovacija, roboti će ubiti neke profesije i izroditi neke nove profesije. Plinski motor čini da se vozač kočije čini suvišnim, ali rađa profesiju taksista. Otprilike trećina radnih mjesta koja se otvaraju u Sjedinjenim Državama nalazi se u područjima koja prije 25 godina nisu postojala ili gotovo nisu postojala.
Prema OECD-u, jedna trećina sadašnjih radnih mjesta "proći će kroz fundamentalne promjene u narednih 15 do 20 godina". Kao što "budućnost nezaposlenosti" implicira, tehnologija će prije poremetiti status quo nego ga potpuno uništiti.
Svaki robot može zamijeniti 3 ili više radnika, a radnici u tvornici su najugroženija grupa. Stepen poremećaja zavisi od često pretjeranog tempa promjene. Od 1950-ih prognostičari predviđaju da će se zrela umjetna inteligencija pojaviti za 20 godina, ali se još uvijek nije pojavila. Ozbiljno upozorenje da će autonomno vozilo dovesti do nestanka najčešćih poslova vozača kamiona u Sjedinjenim Državama ustupilo je mjesto stvarnosti nedostatka vozača kamiona.
Danas je ekonomska recesija neizbježna, ali je malo vjerovatno da će stopa nezaposlenosti biti visoka kao prije, zbog smanjenja radne snage. U ekonomskom ciklusu, čak i ako se broj robota nastavi udvostručavati, pad broja radnika će učiniti tržište rada zategnutijim nego inače.
Utjecaj plodnosti na radnu snagu će potrajati godinama da se pokaže, ali sada će mudra vlada poduzeti mjere da privuče više žena, imigranata, starijih osoba i robota da se pridruže radnoj snazi. U suprotnom, pred nama će biti manje zaposlenih, bez obzira na automatizaciju ili ne, i budućnost bez rasta.