Kineski industrijski roboti moraju preći dug put
Japanski mediji navode da su u kineskoj proizvodnoj liniji automatizacija i ona (Informaciona tehnologija) počeli da se šire, a Kina se nada da će se domaći tržišni udio industrijskih robota povećati sa više od 30 posto u 2017. na 70 posto u 2025. godini.
Prema izvještaju na web stranici Japanskih ekonomskih vijesti od 31. jula, statistika Međunarodne federacije robota (IFR) pokazuje da je Kina pretekla Japan i postala prvo svjetsko tržište industrijskih robota 2013. godine, a sada veličina tržišta iznosi više od 30 posto svijeta. Posebno u fabrikama koje proizvode proizvode visoke dodane vrijednosti kao što su automobili i elektronski proizvodi.
"Efikasnost proizvodnje po glavi stanovnika dostići će 2,6 puta za pet godina", rekao je Huang Gang, izvršni direktor Shanghai Cambridge Technology, koja proizvodi rutere i drugu komunikacijsku opremu. Kompanija je započela automatizaciju fabrike 2011. godine. Kako bi obezbedila nesmetanu isporuku proizvoda, uvela je automatski sistem upravljanja, formirajući sistem koji može da se nosi sa nedostatkom radne snage.
Prema izvještaju, prema statistici Rui industrial, kineske kompanije za istraživanje industrijskih zaliha, obim ulaganja u inteligentnu proizvodnju u 2018. godini porastao je za 46 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, navodi se da japanska i evropska preduzeća imaju snažan osjećaj prisutnosti u pogledu proizvođača industrijskih robota i alatnih mašina koji se koriste u proizvodnoj liniji. Prema statistici Rui industriala, na kineskom tržištu strani kapital (isključujući njemačku KUKA-u u vlasništvu kineskih preduzeća) kao što su FANUC i Yaskawa electric iz Japana i abb iz Švicarske čini više od 60 posto.
U Kini postoje mnoga preduzeća koja sklapaju samo strane delove, ali u protekloj deceniji bilo je i nekoliko preduzeća u nastajanju. Reprezentativni slučaj je Xinsong Robot Automation Co., Ltd. sa Kineskom akademijom nauka kao maticom, koja je razvila visokobezbednog kooperativnog robota u kojem ljudi dele posao u blizini. Profesor Ichihiro Ogata sa postdiplomske škole Univerziteta Tohoku u Japanu, koji je upoznat s tehnologijom industrijskih robota, vjeruje da su "njene performanse uporedive s onima japanskih i evropskih preduzeća".
Pored toga, postoje i preduzeća koja snabdevaju domaće proizvode malim i srednjim fabrikama. U oblasti robota za zavarivanje metala, Huanyan automation equipment (Shanghai) Co., Ltd., osnovan 2014. godine, ima najveći obim ponude kao domaće preduzeće. Shi Hongwei, potpredsjednik kompanije, samouvjereno je rekao da je prodajna cijena svakog robota manja od polovine cijene poduzeća koje finansira strano. U cilju smanjenja troškova u pojedinim dijelovima 2019. godine pokrenuta je samostalna proizvodnja.
Međutim, u izvještaju se ističe da su trenutno kineska preduzeća sposobna da se takmiče sa stranim kapitalom u tehnologiji u manjini. Neki stručnjaci vjeruju da "postoji oko 30 lokalnih industrijskih robotskih poduzeća u Kini koja se u određenoj mjeri mogu takmičiti sa stranim preduzećima".
Lin Guangshu, direktor Rui industrije, smatra da su tehničke barijere još uvijek vrlo visoke. Iako će širenje tržišta promovirati povećanje ponude domaćih preduzeća, i dalje je izražen osjećaj postojanja stranih finansiranih preduzeća koja imaju prednosti u oblasti industrijskih robota kojima je potrebna napredna tehnologija i suočavaju se s automobilima i elektronskim proizvodima. Čak i 2025. godine, tržišni udio kineskih domaćih industrijskih robota samo će se neznatno povećati u odnosu na sadašnjost.